KOD GRADNJE
PUTO-a ZAGREB SE UGLEDAO NA BEČKU SPALIONICU,
ALI NE I NA BEČKI SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM
Bečke spalionice na zagrebački način
* Zagrebačka se uprava najčeąće
povodi za iskustvom bečkih kolega, a to će biti slučaj i s budućom
spalionicom komunalnog otpada
Požar u PUTO-u utjerao je strah u kosti stanovnicima južnih dijelova grada,
ali i zebnju svim ostalima. Nepovjerljivi zbog kobnog ljudskog faktora,
koji je i uzrokovao požar otprije mjesec dana, mnogi većinom smatraju da
spalionica s teretom obilježenim lubanjama naprosto - treba nestati. No,
to nije moguće jer opasni se otpad proizvodi svakodnevno. A kad smo 1997.
godine dobili PUTO, tadašnja se gradska uprava rukovodila korisnim iskustvom
grada Beča, koji je spalionicom dobro gospodario tada već dvadeset godina.
Glavni austrijski grad također ima spalionicu organskog otpada (Entsorgung
Betrieb Simmerung - EBS), isto tako na rubu grada, kraj naselja i poljoprivrednih
površina. Tehnologija spaljivanja u EBS-u primijenila se i na PUTO - riječ
je o rotacijskoj peći s komorom za visokotemperaturno izgaranje. Razlika
je u tome što je bečka spalionica oko pet puta većeg kapaciteta, ima dvije
velike peći dok PUTO ima jednu malu, i to što je bečka spalionica fiksno
postrojenje, dok je PUTO zamišljen kao pokretni uređaj koji se može demontirati
i premjestiti.
Za tonu izvoza 4000 eura
EBS se nalazi kraj središnjeg uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih
voda, dok je u Zagrebu PUTO postavljen kraj gradskog deponija, s namjero
da ondje uništava opasni otpad iskopan tijekom sanacije Jakuševca. Organski
otpad - ulja, lijekovi, boje, otapala, filteri itd. - spaljuju se, a anorganski,
npr. stare baterije ili pepeo, koji ne može gorjeti, zbrinjava se na nekoliko
načina. Beč dio pepela izvozi u Njemačku - što bi i PUTO trebao - a dio
zajedno sa šljakom što ostaje nakon izgaranja ugrađuje u betonske pregradne
zidove deponija. U Njemačkoj, naime, postoje stari rudnici soli, duboki
po 700 metara, koji se pune anorganskim otpadom da bi se spriječilo njihovo
urušavanje. Prema informacijama iz ZGOS-a, izvoz tone opasnog otpada stoji
oko 4000 eura.
Još su dva moguća načina zbrinjavanja opasnog otpada:
reciklaža - izvlačenje korisnih sirovina iz anorganskog otpada, za
što je Beč pogon nabavio prije dvije godine, te dodatna obrada tog
otpada ustakljivanjem - taljenje otpada na visokim temperaturama dok
ne postane netopljiv i pretvori se u inertne materijale.
Nova spalionica
Dogodilo se, nažalost, da tehnologija koja, uz stalno osuvremenjivanje u
Austriji funkcionira već četvrt stoljeća, korištena na hrvatski način zamalo
postane uzrok ekološkoj katastrofi. Pet kaznenih prijava jasan su pokazatelj
da je riječ o ljudskoj krivnji, no da je tako jasno je bilo odmah, čim se
utvrdilo da se oko PUTO-a protuzakonito i to posve nehajno gomilao opasni
otpad, iako skladištenje opasnog otpada u krugu spalionica nigdje u svijetu
nije predviđeno.
Odgovorni će svoju neodgovornost prema svima nama, nadamo se, platiti po
zakonu, a dalji rad PUTO-a zahtijeva točno pridržavanje zakonskih propisa.
Tako Ministarstvo za zaštitu okoliša očekuje plan intervencija u PUTO-u
te ekostožer unutar gradske uprave u roku mjesec dana.
Pred Zagrebom je gradnja još jedne spalionice smeća, ali komunalnog. Ona
će se graditi unutar projekta centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih
voda, a kao uzor joj također jedna bečka spalionica, Spittelau.
Od tone smeća - kilogram
Od 600.000 tona otpada koji se godišnje skuplja iz bečkih kućanstava, ta
spalionica spaljuje 260.000 tona godišnje. Osim toga, Spittelau se svrstao
uz bok bečkih znamenosti i po arhitektonskom rješenju legendarnog Friedensreicha
Hundertwassera. Kad je Spittelau 1997. izgorio gotovo do temelja, osvjedočeni
je protivnik nuklearne energije i svakog obilika neprirodnog iskorištavanja
prirode, Hundertwasser, svoju potporu suvremenom postrojenju izrazio vlastitim
projektom vanjskoga uređenja, za koje od bečkog magistrata nije tražio ni
groša honorara.
Zagrebačka se uprava najčešće ogleda za iskustvom bečkih kolega, a to će
biti slučaj i s budućom spalionicom komunalnog otpada. Samo treba dobro
paziti da se to opet ne iskrivi negdje na dugom putu od razgovora do realizacije,
a na to treba budno paziti i struka i javnost.
Ro. Kovačević
RADIONICA O PRAVU GRAĐANA NA INFORMACIJU:
PUTO treba obustaviti rad
Nakon dulje rasprave sudionici subotnje 9. radionice kulturne konfrontacije o
pravu građana na informaciju, održane na sceni Amadeo, istaknuli su
nužnost trajne obustave rada jakuševačke pokretne spalionice PUTO.
Građani - sudionici također su zahtijevali da Gradsko poglavarstvo
i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja preuzme odgovornost
za nedavni požar u tom gradskom naselju.
Okupljeni su negodovali i protiv samokontrole onečišćenja zraka, vode
i tla od tvrtki ZGOS i PUTO, zahtijevajući nezavisna istraživanja
na širem području Jakuševca i Novog Zagreba. Također su izrazili i
zabrinutost zbog, kako kažu, opasne blizine spalionice PUTO-a i smetišta
na Jakuševcu, te nepravilno uskladištenog pepela nastalog spaljivanjem
opasnog otpada.
Dok se predstavnici Gradskog poglavarstva i PUTO-a nisu odazvali pozivu
na radionicu, Zdravko Vac, direktor ZGOS-a uvjeravao je sudionike
da blizina spalionice i smetišta ne predstavlja opasnost.
(L. D.)
Copyright (C) by Večernji list
|
|
